beats by dre cheap

Basme i "naučiti na vodu"

U oralnoj magiji prema klasičnoj podjeli postoje dva oblika formula - basma i bajalica. Basma je kraći oblik, obično sa jedan ili dva stiha, koji se zbog toga mora ponavljati nekoliko puta dok je bajalica duži tekstualni oblik. Iako rjeđe postoje i bajalice sa po dvadest i više stihova. Mada su pojedini antropolozi skloni da basmu povezuju sa basnom, ne bi se složio sa takvom konstatacijom. Očigledno je kako se ideja za ovu usporedbu pronašla u velikoj sličnosti te dvije riječi, doslovno je u pitanju zamjena slova iz M u N ili obratno, ali kada analiziramo značenje basna odnosno da je ona u svojoj formulaciji "kratka priča u prozi ili u stihu u kojoj glavnu ulogu imaju životinje", onda dolazimo do zaključka kako basna nema nikakve poveznice sa basmom.

No, postoji jedna prilično interesantna perzijska riječ koja se navodi u pojedinim ljubavnim formulama a ona glasi baht ili sreća, sudbina. Naime, u bilo kojem obliku, ljubavnom ili onom egzorcističkom, u svrhu liječenja, basma ima zadatak da utiče na trenutno stanje ili sudbinu te je promjeni odnosno da djevojci ili momku omogući sreću u ljubavi (brak) a bolesnom ozdravljenju. Sve te akcije zapravo su želja da se magijskim putem pokuša uticati na budućnost, kako bi bila pozitivna, te zbog toga logičnije je povezati porijeklo riječi basma sa rječju baht nego li je dovoditi u neshvatljivu vezu sa basnom. Isto tako, ne treba zaboraviti navesti i narodni naziv za vračaru ili vješticu - bahornica ili bahorica, čiji korijen dolazi upravo od riječi baht. To u konačnici i ne začuđuje ukoliko se prisjetimo da i pojam magija te magijska praksa tj čaranje (od čare - opčiniti, fascinirat), dolaze upravo iz perzijskog jezika.

Sa druge strane, bajalica, kao riječ i pojam, ne postoji među Bošnjacima i umjesto bajati se kaže "naučiti" odnosno izgovoriti ("ona "uči" ono svoje" - izgovara tajne magijske riječi, ili kada se savjetuje bolesnika da ode kod neke žene koja liječi magijskim formulama: "idi kod nje neka ti nauči, ona zna dobro učiti na vodu"). Vjerovatno zbog toga i pojam bajati u narodu se ne tumači kao čin izgovaranja magijske formule već ogovaranjem, laganjem, što potvrđuje izjava "neko o tebi baje!" - "neko priča laži o tebi!". Žene koje koriste magijske formule (baju) ne nazivaju se bajarke već stravarke, stravaruše ili pak samo "baba" ("idi kod te babe pa neka ti nauči"), što je bogumilsko nasljeđe o funkciju koju je obnašala Baba, supruga od svećenika Dida.

Tokom srednjeg vijeka pa sve do dolaska Osmanlija, kada je bogumilska vjera bila dominantna religija u BiH, kult liječenja sa ljekovitim biljem i vodom bio je naglašeno prisutan i u domenu svećenika Bogumila koji su se zvali Didovi a njihove supruge Babe. Dok su Didovi bili zaduženi za prenošenje religijskih ideja te rješavanje svakodnevnih sporova Babe su se bavile liječenjem kroz upotrebu bilja, vode i magijskih riječi. Poznato je da su upražnjavale bajanje od nežita, bolesti koja se manifestira bolovima po tijelu te da je i sam naziv nežit zapravo bogumilski. Isto tako, u pojedinim dijelovima BiH bajalice se nazivaju bogomolje ili mole što je usko povezano sa pojmom bogumil.

Naučiti šapatom

Bajanje je izrazito zanimljiv oblik oralne magije, spoj poezije i magijskih simbolizama, čiji postanak datira još iz vremena paganizma. Kako su drevna prizivanja i slavljenja bogova zamjenile molitve iz Biblije i Kur'ana u monoteizmu, tako su magijske formule namjenjene tjeranju zlih duhova doživjele sličnu sudbinu, odnosno njihov je sadržaj ostao više manje isti uz dodatak nekih kršćanskih elemenata poput spominjanja imena svetaca, Isusa Krista, Djevice Marije, križa ili pak završetka najcjenjenije kur'anske sure El Fatihe „veledalin amin“, pozivanja na „božiji emer“ odnosno božiju volju, „božiju hazmu“, početke određenih poglavlja Kur'ana poput Elif lam mim, što je dobili svoju izmjenjenu, skraćenu, formu poput Elzalif itd.

U pojedinim formulama poziva se u pomoć i kćerka božijeg Poslanika Muhameda hazreti Fatima. Ova praksa je preuzeta od Osmanlija u čijem kultu liječenja upravo dominantno mjesto zauzima hazreti Fatima sa naglaskom na moć njenih ruku odnosno ruke: „Ovo nije moja ruka već je ovo ruka hazreti Fatime!“ Sama riječ bajanje vjerovatno dolazi sa područja južnog Kavkaza prvenstveno zbog toga što riječ bayati u Azarbajdžanu označava stari oblik narodnog pjesništva ili bolje rečeno narodne mudrosti predstavljene kroz stihove.

NOTE

* U današnje vrijeme sreće se i jedna zanimljiva izjava kojom se opisuje nečija uspješnost u nekoj životnoj sferi: - „ide mu k'o da mu je naučeno na vodu!“

* U sjeverozapadnom dijelu Bosne vjeruje se da kada nekog svrbi jezik da je meta nečijeg ogovaranja pa onda ta osoba, u nakani da zaustavi negativnu propagandu, tri puta pljune u vatru i svaki put kaže:“ Ko baje u guzicu staje!“ nakon čega se misli da će ogovaranje biti prekinuto.

sihiri i zazori
http://havale.blogger.ba
14/10/2015 09:30