sihiri i zazori

Dobrodošli na moj blog. Welcome to my blog! This is blog dedicated magic and fortune telling. In joy in reading!

26.07.2016.

Povećanje nasilja u Kraljevini Saudijskoj Arabiji

Nakon pogubljenja još jedne osobe u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, broj izvršenih smrtnih kazni od početka ove godine popeo se na 106.

Tokom proteklih dana izvršene su još četiri smrtne kazne. Većina smrtnih kazni izvodi se odrubljivanjem glave mačem. Amnesty International je u mnogo navrata kritikovao Saudijsku Arabiju zbog nasilnog ponašanja i izvršenja smrtnih kazni. Filip Luter, šef Odjela za Bliski istok i Sjevernu Afriku spomenute organizacije izrazio je zabrinutost da će ova godina po pitanju izvršenja smrtnih kazni zabilježiti rekordan broj. Na osnovu saopštenja Amnesty International-a tokom prošle godine izvršeno je 158 smrtnih kazni. Većina smrtnih kazni se izvršava iz političkih razloga. Mnogi smatraju da je Kraljevina Saudijska Arabija početkom januara ove godine izvršila najveći broj smrtnih kazni, naime za jedan dan pogubljeno je 46 osoba. Među njima je bio i ugledni saudijski šiitski vođa šejh Nemr Bakir El Nemr.

Mnogi borci za ljudska prava ocjenjuju da u Kraljevini Saudisjkoj Arabiji nedostaje pravde te upoređuju sistem zemlje sa terorističkom grupom DAIŠ, smatraju da je isti zasnovan na nasilju i nepravdi. Oni smatraju da saudijski režim ne dozvoljava nikome da bilo šta govori protiv vlasti, zbog toga su mnogi primorani da šute i trpe.Zbog takvog srednjovjekovnog sistema, mnogi aktivisti koji se bore za zaštitu ljudskih prava suočeni su sa velikom diskriminacijom i često bivaju hapšeni. Veliki je apsurd da je upravo Kraljevina Saudijska Arabija koja ne pridaje značaj nimalo zaštiti ljudskih prava, uz pomoć svojih saveznika Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije bila imenovana za predsjedavajućeg Komisije za zaštitu ljudskih prava UN-a. Članstvo Saudijske Arabije u spomenutoj komisiji pokazatelj je samo pogrešne politike, kojom se dovode u pitanje osnovni postulati Ujedninjenih nacija, Takva politika doprinosi samo da Kraljevina Saudijska Arabija nastavi sa kršenjem osnovnih ljudskih prava, što doprinosi samo povećanju izvršenja smrtnih kazni.

22.07.2016.

Otkrijte ima li u vašoj kući ili stanu crne magije

Da biste pouzdano doznali da li u vašoj kući (stanu) ima uticaja crne magije zamolite Allaha da vam pokaže istinu u ovom ritualu koji ćete poduzeti.

Obred je najbolje da počnete kada zađe Sunce. Za početak morate nabaviti bijelu, novu svijeću, koju ćete postaviti na mali porculanski tanjur, i prije nego li je zapalite ponovite 77 puta salavat na božijeg poslanika Muhameda (Allahhuma salla alla Muhamedin we ali Muhamed), zatim zapalite svijeću te 195 ponovite ovu kratku rečenicu: „Kaf Ha Yaa Ain Sad“ koja je zapravo početak sure Merjem. Potom opet ponovite 77 puta salavat na božijeg poslanika.

Ukoliko sutra na tanjuriću ne bude nikakvi ostataka svijeće, što inače bude skoro uvijek nakon što svijeća dogori do kraja, to je pouzdan znak da vam je kuća ili stan pod uticajem crne magije.

www.anzotika.forumbo.net

20.07.2016.

U Sarajevu otvoren Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995, koji je pokrenut uz podršku Međunarodnog tribunala za ratne zločine (MKSJ) u Hagu, otvoren je u Sarajevu

U okviru Muzeja nalaze se arhiv i izložba MKSJ, dokumentacija i predmeti iz logora širom BiH, podaci o masovnim grobnicama te zločinima nad djecom, kao i videoizjave i svjedočenja žrtava.

Posjetioci mogu pogledati i dokumentarne filmove "Rat u Bosni i Hercegovini", "Gradovi pod opsadom", "Njihovim očima (Svjedoci pravde)", "Kraj nekažnjivosti- Seksualno nasilje pred Tribunalom", "Zločin pred Tribunalom (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad)" i "Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom".

Među eksponatima su sprave za mučenje, tu je i majica dječaka Samira Delića, kao i majica logoraša koji je prošao stratišta logora Gabela, Silos i Ljubuški, a na kojoj se nalaze potpisi logoraša nekada zatočenih u tim logorima.

U postavci se nalaze i poruke upućivane putem Međunarodnog komiteta Crvenog križa, kao i lični predmeti pronađeni u masovnim grobnicama - novčanici, lijekovi, olovke, ključevi, zdravstvene knjižice, lične karte, igračke, dječija cucla.

U Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida nalazi se i simulacija samice za logoraše.

Član Organizacionog odbora muzeja Alija Gluhović ističe za Fenu da je ovaj muzej zasluga grupe entuzijasta.

"Vođeni činjenicom da u BiH nemamo nijedan muzej gdje bismo na jednom mjestu imali sve relevantne činjenice, dokumente, svjedočenja, fotografije ili originalne predmete, bilo nam je jasno da nešto takvo treba da se napravi", kaže on.

Govoreći o tome kako su predstavljeni uvjeti u logorima, Gluhović navodi da su u jednom dijelu muzeja pokušali prikazati objekte logora, mjesta gdje su logoraši mučeni i gdje su vršene torture nad njima. Osim toga, izloženi su i predmeti koje su dobili od logoraša, kao i oni koji su korišteni za svjedočenja u Sudu u Hagu.

"Sve to objedinjeno daje opis gdje su ljudi mučeni, gdje su boravili, imamo i opise kako su izgledali nakon mučenja, te predmete kojima su mučeni", istaknuo je.

Obuhvaćen je veliki broj logora koji su bili na području BiH, a kako je riječ o Muzeju koji između ostalog do eksponata dolazi i uz pomoć Suda u Hagu te u nazivu ima pojam "zločin protiv čovječnosti", ovo je mjesto posvećeno svim stradalnicima.

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 nije još imao zvanično otvorenje, ali je javnosti dostupan za posjete od danas, uz radno vrijeme od 10 do 22 sata.

11.07.2016.

21.godišnjica genocida u Srebrenici

SAHARTV - Dvadeset i prva godišnjica najvećeg kolektivnog pokolja u Evropi nakon Drugog svjetskog rata obilježena je u prisustvu desetaka hiljada osoba u selima u blizini Srebrenice.

Na toj ceremoniji su sahranjeni identificirani leševi još 127 žrtava ove stravične tragedije.

Narod Bosne i Hercegovine i neke međunarodne ličnosti 11. jula svake godine tradicionalno se okupljaju u Srebrenici da obilježe sjećanje na više od 8 hiljada žrtava tog genocida.

Tragedija u Srebrenici desila se pet mjeseci prije okončanja rata u BIH i u vrijeme kad je 20 hiljada izbjeglica pobjeglo u Srebrenicu pred srpskim snagama. Srpske snage su nakon nekoliko dana opsade Srebrenice ušle u taj grad, te su 1995. godine ubile 8372 bosanskih muškarca i mladića. Ovaj kolektivni masakr, koji je, nakon pokolja u Drugom svjetskom ratu, jedan od najgorčih događaja 20. stoljeća u Evropi, desio se u trenutku kad je Srebrenica 1993. godine od strane Ujedinjenih nacija proglašena sigurnom zonom, dok su međunarodne mirovne snage bile prisutne u tom gradu.

Dosad su tijela oko 7 hiljada žrtava tog pokolja identificirana i sahranjena, dok se i dalje nastavlja potraga za tijelima ostalih žrtava. Radovan Karadžić, bivši lider bosanskih Srba je u martu, zbog njegove uloge u srebreničkoj tragediji, osuđen na Međunarodnom sudu pravde za zločine protiv čovječnosti na 40 godina zatvora. Suđenje Ratku Mladiću, vojnom zapovjedniku bosanskih Srba tog vremena, pod čijim su zapovjedništvom srpske snage ušle u Srebrenicu i počinile pokolj nad Bošnjacima, i dalje se nastavlja.

Tragedija u Srebrenici zapravo je bila vrhunac rata i nasilja koji su između 1992. i 1995. pogodili bošnjački narod. Bosna i Hercegovina, u kojoj većinu stanovništva čine Bošnjaci, nakon raspada Sovjetskog saveza i pada komunističkog sistema istoka Evrope, postala je nezavisna 1992. godine, poput ostalih republika bivše Jugoslavije.

Srbija, kao nasljednica Jugoslavije, protivila se tim težnjama za nezavisnošću, ali niti jedna od republika koje su postigle nezavisnost od Jugoslavije nije imala tako bolnu sudbinu poput sudbine Bošnjaka.

Iako je više od 60 zemalja, među kojima brojne evropske zemlje, priznalo nezavisnost Bosne i Hercegovine, bosanski Srbi su, uz direktnu podršku Srbije i uz ignoriranje evropskih zemalja, pokrenuli krvavi rat protiv Bošnjaka.

Procjenjuje se da je za vrijeme tog rata 100 hiljada osoba poginulo i blizu polovine stanovništva Bosne i Hercegovine je bilo prisiljeno da napusti svoja ognjišta. Na kraju se taj pokolj u Srebrenici pretvorio u vrhunac nasilja i svireposti koji su izvršeni nad Bošnjacima, u srcu moderne Evrope. 21 godinu nakon tragedije i dok još uvijek nisu identificirana tijela svih srebreničkih žrtava, postoje brojne neidentificirane dimenzije te tragedije, i tuga tog rata i dalje baca sjenu na narod Bosne i Hercegovine.